Vektorizacija ----------------------------------------------------------------------------------------- Ponekad je zbog odredjenih razloga potrebno podatke iz rasterskog oblika pretvoriti u vektorski. Taj proces nazivamo vektorizacija. Vektorizacija je nuzna iz viSe razloga. Navodimo neke: - smanjenje kolicine podataka - crtanje vektorskim ploterima (prije) - vecina geografskih informacijskih sustava zasniva se na vektorskim podacima. Vektorizacija moze biti: - rucna - poluautomatska i - automatska. --- Rucna vektorizacija provodi se na ekranu monitora na skeniranoj slici. Na liniji koju treba vektorizirati biraju se kursorom karakteristicne tocke i iz rasterskih koordinata preko jednadžbi npr. afine transformacije dobivaju vektorske (projekcijske) koordinate. To je proces analogan digitalizaciji rucnim digitalizatorom. Zato se vrlo cesto u literaturi naziva i ekranskom digitalizacijom (Grünreich 1993b, Mahr 1993). To, medjutim, terminoloSki nije ispravno, jer je slika na ekranu monitora vec u digitalnom obliku, pa je nije potrebno digitalizirati, vec vektorizirati. Ako su nam nuzni podaci u vektorskom obliku, postavlja se pitanje da li kartu digitalizirati rucnim digitalizatorom ili skenirati i rucno na ekranu vektorizirati. Prednost ovog drugog nacina je u mnogo lakSem i udobnijem nacinu rada, jer se izvodi sjedeci pred ekranom monitora. --- Poluautomatska vektorizacija takodjer se izvodi na ekranu monitora na skeniranoj slici. Operater dovodi kursor na liniju koju treba vektorizirati. Linija se potom automatski vektorizira do prve zapreke, npr. krizanja s drugom linijom. Operater mora rucno prevesti kursor preko krizanja na liniju koja se vektorizira. --- U automatskoj vektorizaciji svi procesi trebali bi se odvijati automatski zasnovani na teoriji raspoznavanja uzoraka. Automatska vektorizacija linija ukljucuje odstranjivanje Sumova, skeletiranje, poboljSanje cvorova, pracenje linije, spajanje segmenata i topoloSku rekonstrukciju. Karte koje treba skenirati cesto sadrze prljavStinu koja se naziva Sum u obliku "soli i papra". Sum moze nastati i za vrijeme skeniranja npr. kad se linije sijeku pod malim kutom, Sto se naziva "premoStavanje". Razvijeni su algoritmi za uklanjanje Sumova. Skeletiranjem (stanjivanjem) treba dobiti os neke linije. Proces zakazuje na presjeku s drugima linijama pa dolazi do pomaka cvorova. Razvijene su tehnike odredjivanja presjeka linija, pa nakon identifikacije presjeka moze se nanovo odrediti polozaj cvora. Proces se naziva poboljSanje cvorova. Pracenje linija nadovezuje se na skeletiranje i poboljSanje cvorova. Ako su skanirani podaci radi ekonomicnosti obrade podjeljeni u segmente, nuzno je spajanje segmenata. TopoloSka rekonstrukcija je posljednji spomenuti proces vektorizacije. Izvor: Nedjeljko Francula, DIGITALNA KARTOGRAFIJA, 3. proSireno izdanje, Zagreb, 2004. ---------------- Automatska vektorizacija katastarskih planova, Vlado CETL, Drazen TUTIc -Zagreb http://www2.geof.unizg.hr/~vcetl/radovi/CetlTutic.pdf ---------------- Vektorski programi ----------------------------------------------------------------------------------------- U vektorskoj ili objektnoj grafici slika se stvara od vecih elemenata - objekata. Pojedini objekti ili, tocnije, crte kojima su omedjeni, pritom se u racunalu predstavljaju odgovarajucim matematickim modelima. U tu svrhu vektorski graficki programi sliku smjeStaju u vlastiti koordinatni sustav. Pojedine tocke se zadaju koordinatama, a crte koje te tocke spajaju jesu raznovrsne krivulje. Operacije s vektorskim podacima (npr. zumiranje) svode se na preracunavanje koordinata tocaka po matematicki definiranim formulama i ponovno iscrtavanje citave slike. Pritom linije ostaju jednako tanke kao Sto su bile prije zumiranja. Drugim rijecima vektorski opisana slika moze se bez ikakvih modifikacija i prilagodjavanja npr. iscrtati na pisacima rezolucije 300, 600 i 1200 dpi uz proizvoljno uvecavanje ili smanjivanje. Medjutim za svaki prikaz na ekranu ili rasterskom ploteru slika se mora rastrirati, tj. prilagoditi rasterskoj prirodi tih jedinica. U operacijama s datotekama vazno je da program omogucava ucitavanje pa cak i spremanje datoteka u Sto viSe srodnih, konkurentskih vektorskih formata. Pozeljno je da program moze ucitati i slike u rasterskom formatu i smjestiti takvu sliku kao cjelinu u vektorski crtez. Sucelje, tj. izgled osnovnog prozora, raspored i broj alata, podjela komandi po izbornicima, lakoca pristupa svim opcijama vrlo su bitni. Rad s tekstom je segment u kojem se programi cesto bitno razlikuju: dok neki u sebi sadrze manju verziju tekstnog procesora, drugi se prema tekstu u nekim segmentima odnose nemarno.